Svijet reklama nije samo igra kreativnosti i inovacije; to je također arena u kojoj se put do uspjeha može pretvoriti u pravi fijasko. Kroz povijest su se pojavile mnoge reklame koje su izazvale čuđenje, smijeh, pa čak i bijes potrošača, ali najvažnije je to što iz njih možemo izvući vrijedne pouke. Ovaj članak istražuje neke od najgorih reklama u povijesti, analizira što je u njima pošlo po zlu, te zaključuje koje lekcije možemo izvući za buduće marketinške kampanje.
Neprikladni sadržaj: Kada reklama prelazi granice
Jedan od najsvježijih primjera loše reklame dogodio se 2017. godine kada je Pepsi odlučio lansirati reklamu s Kendall Jenner. U njemu je ona sudjelovala u prosvjedu, pokazujući solidarnost s demonstrantima, dok je na kraju reklamne poruke ponudila pepsijev napitak policajcu. Mnogima je to zasmetalo jer su smatrali da je situacija koja se koristi u reklami trivijalizirala ozbiljne društvene i političke probleme.
Što možemo naučiti?
Osnovna lekcija ovdje je pristojnost. Kada birate teme za svoje reklame, uvjerite se da su primjereni i da ne vrijeđaju osjećaje vaše publike. Također, važno je razumjeti kontekst i trenutno stanje društva. To ne znači da morate izbjegavati teške teme, ali ih morate prikazati s poštovanjem i razumijevanjem.
Prekomjerno preuveličavanje: Kada reklamne tvrdnje doslovno nisu točne
U 2009. godini, američka kompanija za prehrambene proizvode, Domino’s Pizza, imala je kampanju koja je ustvrdila da njihove pizze mogu „promijeniti svijet“. Dok je jestiva hrana uvijek dobrodošla, tvrdnja da pizza može utjecati na globalne događaje bila je daleko od realnosti. Potrošači su osjetili prijevaru i reklama je doživjela osip kritika.
Što možemo naučiti?
Preuveličavanje i lažno predstavljanje proizvoda mogu mnogo štetiti vašem brandu. Budite iskreni prema specifičnostima i prednostima svojih proizvoda ili usluga. Autentičnost privlači publiku i gradi povjerenje, što je ključno za dugoročni uspjeh.
Složeni koncepti: Kada je previše informacija kontraproduktivno
Ponekad se kompanije odluče za komplicirane ili složene marketinške strategije. Upoznajte se sa scenarijem Unileverove kampanje „Jif“ koja se događala u Velikoj Britaniji. Njihov slogan „Jif: Svi to znamo, svi to volimo“ bio je sposoban, ali nije objasnio zašto bi potrošači trebali izabrati baš njih. Rezultat? Zaboravljena kampanja.
Što možemo naučiti?
Jednostavnost je moć. Potrošači trebaju brzo shvatiti što nudite i zašto će to htjeti. S obzirom na ubrzan način života, vrhunski marketinški sadržaj mora biti jasan i sažet. Ako niste sigurni kako to učiniti, testirajte sadržaj na maloj grupi ljudi prije nego što ga pustite u eter.
Korištenje stereotipa: Zavodljive, ali opasne strategije
Postoji još jedan aspekt u kojem reklame često griješe – korištenje stereotipa. Jedna od takvih reklama pripadala je marku „Carl’s Jr.“ koja je oduvijek bila poznata po provokativnim reklamama. Međutim, njihova kampanja s modelima u bikini iz 2015. godine naišla je na brojne kritike zbog objektivizacije žena.
Što možemo naučiti?
Predstavljanje ljudi koristeći stereotipe može vas skupo koštati. Prilikom izrade reklama, razmotrite kako se vaša publika može osjećati prema prikazanim likovima. Umjesto toga, nastojte prikazivati raznolikost i razbiti predrasude, a možete dobiti i pozitivnu reakciju publike.
Kritika kroz humor: Kada šala postane uvreda
U 2016. godini, kompanija „Heineken“ odlučila je zezati se u svojoj reklami koja se zapravo bavi rasizmom. Iako su pokušali koristiti humor kako bi prenijeli važnu poruku o zajedništvu, konačni rezultat mnogima je izgledao kao smak humora koji vrijeđa. Kroz površno prikazivanje ozbiljnih tema, Heineken je izgubio puno reputacije.
Što možemo naučiti?
Kada koristite humor u svojim reklamama, budite izuzetno oprezni. Humor može biti sjajan alat, ali i opasan. Uvijek razmislite o tome kako bi vaša publika mogla doživjeti šale i komentare, te se uvjerite da ne prelaze granice dobrog ukusa.
Testiranje i prilagodba: Ključ uspjeha
Uz sve navedene primjere, ključno je da se naglasi važnost testiranja i prilagodbe. U marketingu, jedna veličina ne odgovara svima. Što radi za jedan brand ne mora nužno raditi i za drugi. Coca-Cola je izradila svoju povijesnu reklamu iz 1971. godine pod nazivom “I’d Like to Buy the World a Coke” koja je postigla gotovo univerzalno odobravanje, dok su istovremeno mnoga druga ispitivanja rezultirala promašenim kampanjama zbog nedostatka prilagodbe.
Kroz provodljivosti, možete testirati različite poruke i vidjeti što najbolje rezonira s vašom targetiranom publikom. A/b testiranje ili grupne kritike mogu biti izuzetno korisni alati koji pomažu identifikaciju pravog smjera.
Osim strategije, važna je i kreativnost. Potrudite se izraditi ideje koje iskaču iz mase, ali se zapitajte koliko su one relevantne i prikladne za vaš proizvod. Kreativnost bez razmišljanja može dovesti do skupe pogreške.
Bez obzira na to što radite – bilo da ste u maloj agenciji ili korporativnom divu – ovi primjeri loših reklama služe kao podsjetnik koliko je pažljivo promišljanje važno prilikom stvaranja marketinških kampanja. Naš cilj kao marketinških stručnjaka trebao bi biti izgraditi čvrste odnose s potrošačima kroz iskrenost, kreativnost i poštovanje. Svaka pogreška može biti prilika za rast, a svaka loša kampanja može postati lekcija od koje se uče generacije budućih marketingaša.